Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 2. kolovoza 2021. novu prigodnu poštansku marku u povodu 500. obljetnice prvog izdanja Marulićeve Judite. Motiv na poštanskoj marki je detalj s kipa Marka Marulića u Splitu autora Ivana Meštrovića. Autor marke je Duje Šegvić, dizajner iz Splita, a fotografiju je snimio Srećko Listeš. Marka je izdana u arku od 15 maraka, a nominalna vrijednost iznosi 3,30 kn. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).(via.hr)
Tekst u povodu izlaska nove prigodne marke pripremio je mr. Branko Jozić, voditelj Književnoga kruga Split – Marulianum.
Judita Marka Marulića: petstota obljetnica prvotiska
Libar u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit dovršio je Marko Marulić 22. travnja 1501. godine i posvetio ga splitskom kanoniku prvopojcu Dujmu Balistriliću. Pripovijedanje biblijske Knjige o Juditi složio je u versih, harvacki odnosno, kako sam kaže, sveo ga je u stihove na način starih rimskih pjesnika i po običaju domaćih začinjavaca, da bi ga mogli čitati i oni koji ne znaju talijanski ni latinski. Građu je rasporedio u šest pjevanja, u ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca s tzv. prenesenom rimom. Marulićeva je Judita renesansni ep biblijsko-vergilijevskog tipa koji želi zadovoljiti ukus vrhunski obrazovana čitatelja. Naš je pjesnik pokazao da je na narodnom jeziku moguće ostvariti tada najzahtjevniju i najcjenjeniju književnu vrstu – ep. Ujedno je dao krunski dokaz izgrađene izražajnosti, bogatstva i gipkosti hrvatskoga čakavskoga književnog jezika i stihotvorbe. Judita, dakle, ima ishodišno značenje – ona je temelj hrvatskoj umjetničkoj, autorskoj književnosti. Svijest o njezinoj važnosti sam je autor izrazio riječima da je s tim djelom hrvatski jezik dobio svojega Dantea. Judita je tiskana u Veneciji 13. kolovoza 1521. godine pomnjom i nastojanjem Splićanina Petra Srićića. Suvremenici su djelo izvrsno primili (tri izdanja u nepunih 18 mjeseci); imala je velik odjek u hrvatskoj književnosti od 16. stoljeća do najnovijeg doba, a svojem je tvorcu priskrbila metaforični pridjevak „otac hrvatske književnosti“.
U naše vrijeme hrvatska Judita kao da ponavlja uspjehe Marulićevih latinskih knjiga u 16. i 17. stoljeću i bez pretjerivanja može se reći da drevni ep doživljava novu mladost. O tome svjedoče brojna izdanja, prijevodi i studije, njome nadahnuta književna, likovna, glazbena i scenska djela. Iako dolazi iz daleke prošlosti – pjesnik ju je prije pet stoljeća otpravio riječima: Eto k vam gre Judita gospoja m(oj)a visoko počtovana – obistinjuje se ovidijevski iskaz završnih stihova koji proriču da će djelo trajati do kraja svijeta – ili barem dok bude onih koji će čitati „slovinjska slova“.