Poznata hodočasnička ruta duga oko 800 km koja kroz Francusku vodi u Santiago de Compostelu, grad u kojem se nalaze moći svetog Jakova, pronašla je svoj dio i kroz Hrvatsku, na otoku Krku. Hrvatska bratovština sv. Jakova je 2019. godine započela s revitalizacijom srednjovjekovnih hodočasničkih ruta koje vode do Santiago de Compostele. Slijedom tradicije hrvatskih bratovština sv. Jakova koji pomažu hodočasnicima na putu do Santiaga de Compostele od 1203. godine, Otok Krk odabran je kao prva dionica hrvatske Camino rute koja je službeno označena žutim strelicama (prilagođena hrvatskim tradicionalnim simbolima). Službena hrvatska vjerodajnica (putovnica za hodočasnike) s Camino pečatima koji odražavaju lokalnu kulturnu baštinu dostupna je svim hodočasnicima koji žele otkriti ovaj novi dodatak europskoj mreži Camino ruta.
Ruta Camino Krk duga je oko 130 km, s preporučenim planom puta od šest dana. Spektakularni prirodni krajolik, šume, brda s predivnim pogledom, stari dvorci i crkve, napuštena sela, mali srednjovjekovni gradić i prekrasne plaže samo su dio onoga što ova ruta nudi. Početna točka Hrvatske Camino rute nalazi se u gradu Krku, a završna u naselju Kornić, sasvim primjereno, u župnoj crkvi posvećenoj upravo sv. Jakovu apostolu.Hodočasnici na svom Camino putu skupljaju pečate na određenim postajama, a pretpostavljeno dnevno pješačenje je oko 20 km. Za razliku od španjolskih i francuskih ruta, u Hrvatskoj još nema specijaliziranih Camino hostela pa je smještaj potrebno osigurati u vlastitom aranžamnu u lokalnim apartmanima ili kampovima. No TZ grada Krka stoji na raspolaganju svim zaljubljenicima u ovu vrstu avanture te na ovaj način nastoje produljiti turističku sezonu i obogatiti njene sadržaje i u tijeku je i poziv svim lokalnim ugostiteljskim kapacitetima da se uključe u projekt i dodatno promoviraju.
Prema legendi, nakon smrti sv. Jakova učenici su njegovo tijelo poslali brodom iz Jeruzalema u sjevernu Španjolsku. Nedaleko od španjolske obale podignula se velika oluja i ocean je progutao brod prije nego što je dospio do cilja. Međutim, nakon nekog vremena tijelo sv. Jakova isplivalo je na obalu, neoštećeno i prekriveno školjkama. Danas se smatra da je zakopano na mjestu na kojem se nalazi grad Santiago de Compostela, točnije na mjestu današnje katedrale u povijesnom središtu toga grada. Nakon nekih 800 kilometara od uobičajene polazišne točke, Saint Jeana, hodočasnik stiže u Santiago, točnije na Trg Obradoiro, pogledati katedralu, a potom s njezine druge strane, kroz Sveta vrata, ući unutra i pokloni se svetom Jakovu. Većina hodočasnika nastavlja dalje do Finisterre, što je dodatnih 100 km, gdje na Obali smrti tradicionalno pale odjeću u znak pročišćenja od grijeha, ali i od svega što ih je po putu mučilo, kako bi tim simboličnim činom označili kraj hodočašća i okrenuli novi list u životu. Putu svetog Jakova Vijeće Europe je 1987. god. dodijelilo titulu “Glavne ulice Europe”. UNESCO je 1993. god. proglasio španjolski i francuski dio puta za Santiago UNESCO-vom svjetskom kulturnom baštinom. Ovu rutu svake godine prepješači oko 300 tisuća hodočasnika, a mjesečno se putem Google pretraživača, taj termin pretraži čak 2,5 milijuna puta. Stoga nije ni čudo da se i naša, turistički orijentirana zemlja tako našla u ovom društvu.(gv)