Premijer Andrej Plenković najavio je danas da će se od 1.ožujka otvoriti terase ugostiteljskih objekata, a omogućit će se i održavanje treninga u zatvorenim prostorima, uz odgovarajuće epidemiološke okvire. Istaknuvši da je po svim pokazateljima situacija bolja, dodao je da ona još uvijek zahtijeva veliki oprez. Vlada će nastaviti i s odgovarajućim praćenjem gospodarstva i poduzetnika te će nastojati izaći u susret što se tiče mjera očuvanja radnih mjesta. Što se tiče epidemije koronavirusa, najavio je popuštanje određenih mjera od 1. ožujka, ali i nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta.
Istaknuo je da su u Hrvatskoj u proteklih 10 tjedana zaredom brojevi padali i smanjeni su 11 puta. U odnosu na prošli četvrtak, dodao je, ovaj se tjedan bilježi određeni porast brojeva novozaraženih. Dodao je da se u ovom trenutku ne može sa sigurnošću utvrditi koji su uzroci toga trenda – je li to bilo zbog vala hladnoće, popuštanja mjera ili šireg opuštanja u smislu ponašanja.
-U svakom slučaju i dalje moramo zadržati veliki oprez. Danas smo, uz Dansku, zemlja koja ima najmanju tjednu incidenciju novozaraženih u Europskoj uniji- kazao je premijer Plenković i dodao da je dobro što je smanjen i broj novozaraženih i hospitaliziranih i onih na respiratoru i broj preminulih.
Glede sporta, omogućit će se održavanje treninga u zatvorenim prostorima, uz određene specifičnosti s obzirom na kontakt sportove i kolektivne sportove.
– Nastavit ćemo s odgovarajućim praćenjem našega gospodarstva i naših poduzetnika. Ministri Marić, Aladrović, Ćorić i ministrica Brnjac nastavit će dijalog sa zainteresiranim predstavnicima gospodarstva. Nastojat ćemo izaći u susret što se tiče mjera za očuvanje radnih mjesta, u okvirima onoga što je u ovom trenutku moguće- najavio je premijer Plenković.
Još je jednom apelirao na oprez i praćenje situacije u drugim zemljama.
. Imamo nekoliko manjih žarišta u par županija u ovom trenutku, ne bismo smjeli biti pretjerano opušteni- upozorio je Plenković , ali i dodao da su ove mjere primjerene situaciji u kojoj se nalazimo. Također je dodao da se, ukoliko se situacija pogorša, uvijek mogu donijeti restriktivnije mjere.
Upoznajte egzotične mačke na prigodnim poštanskim markama
Hrvatska pošta je pustila u optjecaj četiri nove prigodne poštanske marke iz serije „Dječji svijet – kućni ljubimci“. Ovaj su put motivi na poštanskim markama egzotične mačke: bengalska mačka, bombajska mačka, egipatski mau i norveška šumska mačka. Autorica izdanja je Katarina Lončar, dizajnerica iz Zagreba. Marke su otisnute u nakladi od 50 000 primjeraka po motivu, a nominalna vrijednost je 3,30 kuna. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Tekst u povodu izlaska nove prigodne marke napisao je Boris Cebović, uzgajatelj malih životinja.
Bengalska mačka
Ova pasmina mačaka relativno je nova, odnosno riječ je o križancu domaće crne mačke i azijskog leoparda. Ljudi koji ih drže doslovno imaju kućnog „minileoparda“. Značajka leoparda odnosi se na izgled krzna i oblik tijela, dok je ponašanje bengalske mačke uzgojem prilagođeno te je sličnije ponašanju domaće mačke. S obzirom na oca leoparda ove su mačke dosta krupne i visoke, težine do 7 kg, a žive do 15 godina.
Ove se mačke vole postaviti kao „gazda“ u kući jer žele da im je sve na oku i pod kontrolom, no to ne znači da su naporne, pogotovo za ljubitelje mačaka koji provode aktivan život. Naime, te su mačke stalno u pokretu – vole se penjati, pa je zato dobro u domu odvojiti desetak kvadratnih metara za njihov kutak za igru s penjalicama, platformom i grebalicama. Rado se igraju, pa ni desetak igračaka (koje mogu biti i one za pse) nije naodmet, a odazvat će se i na „kliker“ kao poziv na igru.
Ova je pasmina stvorena relativno nedavno (prije 70 godina) križanjem dviju pasmina s dvaju kontinenata da bi se stvorila „minipantera“. Tako su križane američka kratkodlaka crna mačka s burmanskom crnom mačkom. Pasmina je priznata 1976., a ime je dobila po indijskom gradu Bombaju koji se smatra domovinom crnih leoparda. Inače, crna boja u leoparda ili pantere genetska je mutacija, a ne njihova stalna boja.
Krzno bombajske mačke kratko je, gusto i sjajno te nije zahtjevno za održavanje – samo ih treba češće četkati kada se linjaju. Mačići nisu crni kada se okote, no mijenjanjem dlake, njezina boja postaje crna i sjajna. Ove mačke vole toplinu, pa će si odabrati najtopliji kutak u stanu, a često se zavlače i pod pokrivače. Imaju velike oči, široko postavljene na lijepoj okrugloj glavi najčešće brončane ili zlatne boje. Uši su isto tako široko postavljene te su okrugle, što pridonosi pitomom izgledu ove mačke.
Egipatski mau
I u slučaju ove pasmine mačaka naziv pasmine govori nam o njezinu podrijetlu jer ova mačka potječe iz Egipta te je jedna od najstarijih pasmina mačaka u svijetu. Tako se na nekim papirusima spominje još oko 1500 godina prije nove ere. Drugim riječima, za ovu se pasminu zna oko 3500 godina, no unatoč tomu, u prošlom stoljeću gotovo je nestala. Spašena je upornošću i voljom ljubitelja, tako da sada imamo stabilan broj jedinka diljem svijeta. Egipatski mau spada u srednje velike pasmine mačaka i naraste do težine od 5 kg, a životni vijek iznosi od 15 do 20 godina. Krzno ove mačke je kratko i nije zahtjevno za njegu te ima karakteristične pjege čija je osnovna boja srebrna, brončana i boje dima. Pjege su različite po obliku i rasporedu kod svake jedinke, a „maska“ na glavi često ima oblik slova M. Budući da je njihovo krzno kratko, ove su mačke dosta zimogrozne, te trebaju imati topao kutak u domu. Oči su također jedna od karakteristika ove pasmine i odlikuju se prekrasnom zelenom bojom.Egipatski mau dobro se slaže sa psima i ostalim mačkama, a vole i djecu. Vjerne su, no nepovjerljive prema osobama koje ne poznaju.
Norveška šumska mačka
Naziv pasmine ove prekrasne mačke dijelom nam otkriva i njezino podrijetlo: nastala je od divlje mačke koja je obitavala u Skandinaviji, posebice u Norveškoj. Prilikom uzgoja ljudi nisu puno utjecali na gene ove mačke, pa se smatra jednom od najprirodnijih pasmina. S obzirom na surove uvjete u kojima je živjela u prirodi, zadržala je neke karakteristike zbog kojih je danas vrlo popularan kućni ljubimac.
Krzno norveške šumske mačke je poludugo, no još se i sada vode polemike o tome kako je ono nastalo. Prema jednoj priči pomorci su sa svojih putovanja donijeli sa sobom perzijske mačke s kojima se potom ova mačka križala, no postoji i vjerovanje kako je poludugo krzno proizvod genetske mutacije. Ove su mačke jako nježne i blage te su prikladne za obitelji koje imaju djecu. Vole puno kretanja i mentalnih izazova, znatiželjne su, pa ih tijekom odgoja i socijalizacije treba stimulirati igrama i igračkama. Za njih se kaže i da su nježni divovi – s obzirom na pomalo divlji izgled i razigranost mnoge iznenade svojom blagošću i privrženošću.
Postani Airosoft regrut u đurđevačkim Templarima
Kad već koronavirus i dalje pravi velike probleme i onemogućava zabavu u zatvorenim prostorima možete ju potražite na otvorenom uz malo ”ratnih” uzbuđenja. Naime, novoosnovana udruga Airsoft Templari Đurđevac otvara svoj prvi regrutski rok u 2021. godini te poziva sve zainteresirane i buduće članove da se prijave preko Facebook službene stranice kluba.
Regrutski rok počinje krajem ožujka 2021.godine i traje tri mjeseca unutar kojih će se učiti o pravilima unutar kluba, pravilima Hrvatskog airsoft saveza te o samoj taktici i orijentaciji. Regrutski rok je u tom periodu besplatan, a od regruta se očekuje poštenje, poštena igra te da posjeduje airsoft repliku i zaštitne naočale. Broj regruta je ograničen, stoga požurite s prijavom, a ukoliko ste željni adrenalinske zabave i timske igre udruga još uvijek prima nove članove. (via.hr)
Stari grad Čakovec postaje Muzej nematerijalne baštine
Veliki projekt rekonstrukcije i revitalizacije fortifikacije Starog grada Čakovca u Muzej nematerijalne baštine privodi se kraju. Radove je obišao župan Međimurske županije Matija Posavec s ravnateljicom Muzeja Međimurje Čakovec Mašom Hrustek Sobočan.Radovi na rekonstrukciji i revitalizaciji fortifikacije Starog grada u Muzej nematerijalne baštine pod imenom „Riznica Međimurja“ traju od 2018. godine i sufinancirani su sredstvima EU fondova u visini od 85%, dok preostalih 15% financira glavni investitor Međimurska županija. Projekt se provodi u partnerstvu s Regionalnom razvojnom agencijom REDEA-om i Turističkom zajednicom Međimurske županije.
U obnovljenu fortifikaciju smjestit će se prostor muzeja nematerijalne baštine Riznice Međimurja koji će sadržavati 9 muzejskih jedinica: demografija, školstvo, jezik i glazba, ples i glazbeni sastavi, zanati vezani za nematerijalnu baštinu, međimurski mitovi i legende, zatvorenici u fortifikaciji kroz različita povijesna razdoblja, progoni vještica i obrambeni sustav. Osim klasične muzejske postave, planirani su moderni digitalni prikazi (3D mapping, hologrami, multimedijski efekti), a cijeli muzejski postav i popratni sadržaji bit će prilagođeni osobama s invaliditetom što ovaj projekt čini posebno atraktivnim.Muzej će imati suvenirnicu, edukativne sadržaje koji se vežu uz očuvanje nematerijalne kulturne baštine i lijepo uređeni kafić koji će biti dostupan svim građanima neovisno o posjeti budućem muzeju. Vrhunska turistička atrakcija Riznica Međimurja sa svojim će popratnim sadržajima i odgovarajućom strategijom marketinških komunikacija odgovoriti na potrebe svih ciljnih skupina i tako doprinijeti pozicioniranju i boljoj posjećenosti turističke destinacije Međimurja.
Ovaj projekt vrijedan 45 milijuna kuna najveće je ikad ulaganje u Stari grad Čakovec i u kulturnu baštinu Međimurja. Odrađena je kompletna statička sanacija vanjskog kompleksa koji se sastoji od središnjeg bastiona sa zvonikom, manjeg kutnog bastiona i jednokatne zgrade koja ih spaja. Sanirani su temelji bedema te je dograđena replika barokne jednokatnice koja je porušena krajem 1970-ih. Vrijednost radova rekonstrukcije bedema je 28.5 milijuna kuna, a nakon obnove slijedi opremanje prostora. Kraj radova i otvorenje novog muzeja očekuje se u travnju 2021. godine.(via.hr)
Samo šest posto Jadrana zaštićeno, taj broj mora peterostruko rasti
Unija gospodarskih komora regije Veneto (Unioncamere del Veneto) i Hrvatska gospodarska komora organizirale su dvodnevni okrugli stol u okviru projekta InnovaMare. Danas su u fokusu bili kreatori politika koji su raspravljali o strateškim temama za plavo gospodarstvo s osvrtom na nedavno izvješće Odbora misije EU Zdravi oceani, mora, obalne i unutarnje vode.Voditelj Odjela za inovacijski sustav HGK Mateo Ivanac istaknuo je kako je potrebna koordinacija svih dionika koji se bave inovativnim načinima zaštitom mora te da je upravo zato i osmišljen projekt InnovaMare.
-Zbog razvoja inovativnog ekosustava moramo znati ulogu kreatora politike jer je bez njih privatnom sektoru nemoguće razvijati održiv sustav koji će pozitivno utjecati na onečišćenje mora. Zato je ovaj okrugli stol važan. Nadam se da ćemo po završetku svi biti nešto pametniji i da će nam biti jasnije kako u praksi primijeniti modalitete sprečavanja onečišćenja mora- kazao je Ivanac. Roberto Crosta, generalni tajnik Unije gospodarskih komora regije Veneto, naglasio je da je glavni cilj stvoriti zajednički sustav za nadzor mora.
– Cilj nam je održivost, to je trenutno aktualna tema na europskoj i nacionalnim razinama, a ujedno je i tema budućnosti koja će se proširiti na cijeli svijet. Promjena sustava i suradnja svih dionika kroz inovacije za očuvanje okoliša smanjit će onečišćenje. Ključna je suradnja javnog i privatnog sektora, ona mora biti u fokusu ovog projekta ako želimo stvoriti dobre prakse koje će se proširiti po cijelom svijetu- rekao je Crosta. Ranjivost morskih staništa i uloga plave ekonomije prepoznata je i u politikama EU-a, o čemu su konkretnije govorili Vedran Nikolić iz Glavne uprave za okoliš Europske Komisije i Eleni Hatziyanni iz Glavne uprave EK za pomorstvo i ribarstvo. Upozorili su da su morska staništa vrlo složeni i krhki ekosustavi, osjetljivi na zagađenje, pretjerani ribolov i druge ljudske aktivnosti koje ometaju njihovu održivost. Nikolić je pojasnio da 81 posto staništa i 63 posto vrsta u europskim staništima nisu u dobrom stanju, a još je gore u morskim staništima, naročito u Mediteranu.
-To jasno pokazuje da smo u krizi bioraznolikosti, odnosno u klimatskoj krizi koja traži hitno djelovanje. Time se bavi EU Strategija o bioraznolikosti do 2030. koja je i jedan od stupova europskog Green Deala. Glavni ciljevi su zaštita 30 posto mora i stroga zaštita barem trećine pomorskih staništa. Trenutno je samo 6 posto strogo zaštićenih područja Jadrana, većinom s hrvatske strane, ali taj postotak mora rasti barem za pet puta kako bi ostvarili zacrtane ciljeve. Ne zanima nas zaštita koja je mrtvo slovo na papiru, već praksa, a za to će nam trebati inovacije i nove tehnologije. Imamo ambiciozne planove i za njihovu realizaciju će nam trebati suradnja svih uključenih strana- poručio je Nikolić, a Hatziyanni je dodala da bi razvoj novih tehnologija Hrvatskoj mogao donijeti rast udjela plavog gospodarstva u BDV-u zemlje s 10-ak na 18 posto.
Prezentaciju o zagađenju, odnosno zaštiti Jadranskog mora, održao je Neven Cukrov iz Odjela za istraživanje mora i okoliša Strategije Instituta Ruđer Bošković. Naglasio je kako praćenje ključnih pokazatelja zagađenja omogućuje oblikovanje odgovarajućih mjera zaštite i istaknuo da je održivost i dobro ekološko stanje Jadranskog mora povezano sa smanjenjem prisutnosti plastike i mikroplastike, organskih i neorganskih zagađivača te otpadnih voda.
-Neki parametri zagađenja na hrvatskoj obali se udvostruče tijekom ljeta pa moramo biti posebno pažljivi s razvojem turizma- upozorio je Cukrov.
Drugoga dana Okruglog stola bit će organizirane tematske međusektorske fokusne skupine koje potiču razmjenu najboljih praksi za rješavanje utvrđenih izazova, uključujući predstavnike javnih tijela, akademske zajednice i privatnog sektora.Inače, projekt InnnovaMare osmišljen je kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru. Glavni cilj projekta je poboljšati uvjete na strateškoj i operativnoj razini prekogranične suradnje privatnog i znanstvenog sektora, a radi poticanja razvoja novih tehnoloških rješenja i inovacija u području robotike i senzorike. (via.hr)
Vustje u Čazmi, novi ribarski kompleks koji treba posjetiti
Sunčane zrake lijepog zimskog dana dobro je bilo upijati na Vustju, kod ribarske kuće, na novosagrađenim drvenim elementima koji su ondje postavljeni u sklopu projekta Čazma Natura. Iako su ga osnovnoškolci već koristili za nastavu u prirodi, gradnja je sada potpuno završena pa vas pozivamo da onuda prošećete i sami se uvjerite u posebnost ovog projekta. Šesterokutni stol i sjenica pa i promatračnica, a posebno platoi pod krošnjama i kupola od pruća divne su kulise za, primjerice, popiti kavu ili neki drugi topli napitak za van i uživati u prirodi i suncu.
-Dolaskom ljepšeg vremena, otvorit će se ondje razne mogućnosti – za roštiljanje, razna okupljanja, kino na otvorenom, školu u prirodi…, pogotovo u prirodnoj hladovini postojećih stabala među koja su uklopljeni novi sadržaji. Naravno, uz nadu da će se do tada popraviti epidemiološka situacija i sve to omogućiti. U svakom slučaju, još jedan potprojekt Čazma Nature je završen i čeka vas, dragi sugrađani. Jer nijedna građevina, ni jedan sportski ili bilo koji drugi teren ne znači ništa bez ljudi koji će ga koristiti i udahnuti mu dušu – poručio je gradonačelnik, Dinko Pirak. Uređenjem Interpretacijskog lokaliteta Vustje stvoreni su preduvjeti za održavanje učenja u prirodi što je i primarni cilj projekta – edukacija i interpretacija prirodne baštine. Stoga je Grad Čazma sklopio ugovor s vanjskim stručnjacima koji će pripremiti i odrađivati škole u prirodi „Šuma dabrova“ i „Selo roda“, u suradnji s Osnovnom školom Čazma i Dječjim vrtićem „Pčelica“.
-Radionice su posebno osmišljene za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi te će uz pomoć njih usvojiti važnost očuvanja biljnih i životinjskih vrsta te način njihove zaštite. Uz pomoć edukativnih materijala koji će biti prilagođeni dobi sudionika, naučit će se pravilno odnositi prema prirodi. Predviđeno je održavanje 10 jednodnevnih radionica na kojima će sudjelovati 200 djece različitih dobnih skupina- rekla je voditeljica projekta, Dajana Petrina, stručna savjetnica u Razvojnoj agenciji Čazma. Promotivnim aktivnostima nastojat će se privući i druge škole na sudjelovanje u aktivnostima na novouređenim lokacijama. Radovi na Vustju dio su velikog projekta Čazma Natura, vrijednog 26 milijuna kuna koji se financira sredstvima iz EU fonda i najveći je projekt Grada Čazme. Paralelno s gradnjom ovog jedinstvenog projekta, obnovljen je i vanjski izgled postojeće ribarske kuće koja je dobila fasadu, novi krov i stolariju. Ukupna vrijednost radova na Vustju iznosi 700.000 kuna, a obnovu ribarske kuće financirao je Grad Čazma iz Gradskog proračuna te ona iznosi oko 120.000 kuna.(via.hr)
Park Borik: Pluća Bjelovara dišu cijelu godinu
Omiljeno mjesto za rekreaciju Bjelovarčana, park šuma Borik, ne miruje niti za ovih najhladnijih dana u veljači. Za prave rekreativce to nije razlog da ne otrče svoju dozu krugova na trim stazi dok su oni nešto mlađi zaigrali nogomete i okušali se na spravama za vježbanje. Park je već opremljen raznim spravama za vježbanje, a uskoro će doći i nove kroz projekt Živjeti zdravo koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Gradom Bjelovarom. Pluća Bjelovara kako građani vole nazivati Borik dišu punom snagom tijekom cijele godine. Dolaskom toplijih dana doći će i puno više građana pa možda treba iskoristiti i ovu prigodu kada možete cijeli park imati samo za sebe. (dv)
Jubilarna, 25. bjelovarska Terezijana trajat će pet dana
Počele su pripreme za jubilarnu, 25. po redu bjelovarsku manifestaciju Terezijanu. Za razliku od prijašnjih, ovogodišnja će trajati čak pet dana u središtu grada, točnije od 18. do 22. lipnja. I ove je godine, uz potporu Grada Bjelovara, organizira Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar.
– Pred nama je najveća manifestacija koja ove godine proslavlja svojih četvrt stoljeća održavanja i želja nam je u pet dana programa ponuditi najbolji i najraznovrsniji program za sve naraštaje, ali i predstaviti ono najbolje iz našeg bjelovarsko-bilogorskog kraja. Već sada mogu otkriti da nas očekuje znanstveni kolokvij o Mariji Tereziji koji organizira HAZU, u što se uključila i Bjelovarsko – križevačka biskupija, a Gradski muzej Bjelovar priprema vrlo zanimljivu izložbu posvećenu toj velikoj vladarici čijom zaslugom je i osnovan naš grad. Prošle godine pandemija koronavirusa odgodila je većinu manifestacija te se ove godine nadamo puno boljoj epidemiološkoj situaciji i kako ćemo u pet dana programa uspjeti na ulice i trgove grada dovesti što više posjetitelja kojima jamčimo sjajnu zabavu – pojasnila je direktorica Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar Ana Kelek.
Vezano uz organizaciju tog bjelovarskoga jubileja, održan je i sastanak predstavnika Grada Bjelovara i Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar s predstavnicima najvažnijih gradskih institucija i udruga, koje sudjeluju u osmišljavanju programa. – Organizacijski odbor oformljen je s ciljem da svi zajedno osmislimo što kvalitetniji i sadržajniji program. Uskoro ćemo organizirati sastanak i s bjelovarskim ugostiteljima te obrtnicima i izlagačima, kao i svim drugim akterima iz kulturnog i društvenog života kako bismo čuli što više razmišljanja i dogovorili i njihov način sudjelovanja u ovogodišnjoj manifestaciji. Ove godine očekujemo oko 50 000 posjetitelja. Upravo zato smatramo još većom obvezom uložiti dodatni napor u razinu kvalitete programa. Cilj nam je da Terezijana postane prepoznatljiva i važna turistička priča našeg kraja koja će dodatno privući posjetitelje u Bjelovar i na Bilogoru – izjavio je na sastanku zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić.
Da je Terezijana postala velika kulturna, turistička i zabavna manifestacija svjedoči i to što će uskoro dobiti i svoju službenu internetsku stranicu na kojoj će biti objavljivane sve važne vijesti i najave događanja. Naravno, organizatori ističu i da se nadaju popuštanju mjera te dobroj epidemiološkoj situaciji kako bi se sve planirano moglo i ostvariti.(via.hr)
Seljačka buna ove godine uprizorena na internetu
Završnica 13. Manifestacije Seljačka buna – Bitka kod Stubice održana je u nedjelju, 7. veljače 2021. godine, kod dvorca Stubički Golubovec, koji je i ove godine predstavljao dvorac Franje Tahija. Manifestacija Seljačka buna – Bitka kod Stubice je u svojem 13. izdanju održana u smanjenom obujmu i uz pridržavanje epidemioloških mjera. Kmetovi su, nakon subotnjeg puntanja, u nedjelju uspjeli i osvojiti Tahijev grad. Sam Franjo Tahi je u scenskom prikazu pobjegao, dok je Matija Gubec održao govor u kojem je poruio da je borba za stare pravice tek počela. Manifestacija Seljačka buna – Bitka kod Stubice je i ove godine održana pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije.
-Iako nam je pandemija onemogućila da i ove godine napravimo veliki spektakl, uspjeli smo sačuvati tradiciju i poslati poruku. Cijenimo Seljačku bunu i ta će se tradicija nastaviti. Ove godine je 448 godina od seljačke bune i sad smo već u pripremi za 450. obljetnicu kada ćemo imati i 50 godina Muzeja seljačkih buna i 15 godina uprizorenja same bitke – rekao je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar te za 2023. godinu najavio izuzetno bogat program u sklopu kojeg će biti održano i proglašenje mjeseca Matije Gupca, povezivanje svih osnovnih škola koje nose ime Matije Gupca, kao i višednevni tabor podno dvorca Stubički Golubovec.
– Na žalost, ove godine zbog pandemije nismo mogli napraviti Bitku kod Stubice u kojoj nas inače sudjeluje 250, a sad smo se s 25 sudionika potrudili da to izgleda čim realnije, čim bolje. Teško je to s malo ljudi napraviti, ali dali smo sve od sebe. Nas nemre ništ spriječiti jer kod nas buna uvijek traje – rekao je predsjednik udruge Družba vitezova zlatnog kaleža Ivan Štefek.
– Mi smo već prošle godine bili sigurni da ćemo bunu održati, ali zbog epidemioloških mjera održana je na ovaj način s izravnim prijenosom preko interneta. Opet smo pokazali da u stubičkom kraju buna uvijek traje i da se manifestacija bez obzira na sve mjere može održati, a tradicija nastaviti – rekao je gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić te naglasio kako Donja Stubica ima 5.000 stanovnika, dok ju tijekom Bitke kod Stubice u normalnim okolnostima posjeti i 20.000 posjetitelja.(via.hr)
Nakon 60 godina kreće izmuljivanje jezera kod dvorca Trakošćan
Jedan od naljepših dvoraca u Hrvatskoj,Trakošćan, uskoro ide u temeljito čišćenje svog znamenitog jezera. O tome se neko vrijeme govorilo, a da će strojevi uskoro ući u jezero najvaljeno je i na njihovoj Facebook stranici.
-Za koji tjedan u planu je ispuštanje jezera i početak izmuljavanja/čišćenja, nakon više od 60 godina… bit će očito ovo godina bez trakošćanskog jezera, svima malo čudno, ali rezultat čišćenja će, nadamo se, biti vidljiv već na jesen. strpljenja i razumijevanja ove godine , isplatit će se – poručuju iz Trakošćana. Prema nekim najavama riblji fond će se privremeno preseliti u ribnjake kod Bjelovara dok se jezero ne uredi. (dv)