Udruga Bregovita Hrvatska postaje četvrta regionalna organizacija vinara i vinogradara

Udruga Bregovita Hrvatska uskoro će biti priznata kao četvrta regionalna organizacija vinara i vinogradara čime će se stvoriti pretpostavke za kvalitetniji rad na brendiranju vina autohtonih sorata tog kraja na domaćem i inozemnom tržištu.HGK je još sredinom 2019. okupila vinare s područja osam županija sjeverozapadne Hrvatske (Bjelovarsko-bilogorske županije, Karlovačke županije, Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Međimurske županije, Sisačko-moslavačke županije, Varaždinske županije, Zagrebačke županije i grada Zagreba) i osnovala Udrugu vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska koja trenutno broji 63 člana.

– Na području Bregovite Hrvatske prevladavaju male obiteljske vinarije, uglavnom s proizvodnjom do 100.000 litara godišnje. Osim internacionalnih, u proteklom razdoblju primjetan je i trend rasta sadnje autohtonih sorata ove regije kao što je škrlet, odnosno starih sorata karakterističnih za ove krajeve kao što su moslavac/pušipel, kraljevina, sokol, stara hrvatska belina i drugih – istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, dodavši kako je odrađen zahtjevan terenski posao jer je za podnošenje zahtjeva bilo potrebno okupiti minimalno 25 posto proizvođača ili proizvođača s više od 33 posto vinogradarskih površina. Zahtjev za priznavanje statusa regionalne organizacije podnesen je prije par dana, a očekuje se vrlo brzo prihvaćanje koje će omogućiti učinkovitije brendiranje specifičnih vina i Središnje bregovite Hrvatske kao vinske destinacije.

Prema Zakonu o vinu, Hrvatska je podijeljena u četiri vinogradarske regije, udruge Graševina Croatica, Vino Dalmacije i Vinistra, koje su već stekle status regionalnih organizacija, a priznavanjem Bregovite Hrvatske omogućit će se daljnji razvoj kompletnom domaćeg vinarstva jer će svaka regionalna organizacija moći samostalno financirati promotivne i marketinške aktivnosti. Također se otvaraju mogućnosti za izradu strategija razvoja vinarstva u svakoj hrvatskoj regiji, po uzoru na model razvoja najpoznatijih talijanskih ili francuskih regija čiji vinari djeluju kroz identične modele udruživanja. Tu se očekuje i značajna programska pomoć Ministarstva poljoprivrede, ali i financijska pomoć države.

-Brendiranje naših vina nam je svakako prioritet, no, do osnivanja ove Udruge naši mali proizvođači su gubili puno vremena na administraciju i papirologiju kako bi došli do subvencija za marketing, a sada svi zajedno imamo mjesto za stolom i naš glas se čuje. Komunikacija s državom preko ove četiri regije predviđene zakonom je po meni jedini ispravni put. Udruživanje će nam pomoći i oko izvoza. Trenutno zbog korone ne možemo nigdje izlagati, ali imamo dvije ponude – s azijskog tržišta, iz Kine i Indije te iz skandinavskih zemalja koje ne bi mogli ni razmotriti kao individualni proizvođači jer jednostavno ne bi imali potrebne količine. Trenutno zbog korone na zalihama imamo dosta vina, a to su tržišta koja mogu te zalihe bez problema apsorbirati – pojasnio je predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovite Hrvatske Marko Miklaužić. Inače, Zakon o vinu regionalne organizacije pozicionira kao partnere tijela izvršne vlasti u provedbi nacionalnog postupka zaštite oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla vina, ali i u strateškom planiranju za sektor vinogradarstva i vinarstva.  Imaju i zadaću predlaganja ocjenjivača za rad u komisiji za organoleptičko ocjenjivanje vina te razmjene podataka o proizvodnji vina i zaštićenim oznakama s nadležnim tijelima. Hrvatska gospodarska komora će kroz svoje krovno Udruženje vinarstva, u suradnji s regionalnim organizacijama vinara i vinogradara i članicama, nastaviti raditi na razvoju hrvatskog vinarstva te promociji i prepoznatljivosti hrvatskih vina u svijetu.

– Nadamo se normalizaciji epidemiološke situacije i skorom nastupu naših vinara na vodećim međunarodnim sajmovima/sajmovima i nacionalnim događanjima- zaključio je Kovačević. (via.hr)

HTZ pokrenuo novu kampanju „Croatia Full of New Beginnings“ na 15 tržišta

Hrvatska turistička zajednica pokrenula je novu promotivnu kampanju „Croatia Full of New Beginnings“, koja će se provoditi do sredine veljače na društvenim mrežama Facebook, Instagram, Twitter, Pinterest i TikTok uz oznaku #CroatiaWishList2021. Cilj kampanje je skretanje pozornosti na Hrvatsku kroz nove početke i pozitivne želje u 2021. godini. Kampanja se provodi na 15 inozemnih tržišta, odnosno u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Sloveniji, Švedskoj, Norveškoj, Belgiji i Švicarskoj.

-I ovom kampanjom primarni cilj nam je zadržati vidljivost i prisutnost Hrvatske na najvažnijim emitivnim tržištima. Predstavljanjem manje istraženih lokacija i zanimljivih prijedloga za planiranje odmora u našoj zemlji želimo inspirirati naše pratitelje i motivirati ih na kreiranje vlastite liste želja, odnosno destinacija i iskustava koje u Hrvatskoj žele posjetiti i doživjeti, čim se stvore svi potrebni uvjeti za putovanja- istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nadodavši kako se u 2021. godini očekuju bolji turistički rezultati u odnosu na 2020. te zadržavanje pozicije naše zemlje kao jedne od vodećih destinacija Mediterana.(via.hr)

U 2020. godini ostvareno 50 posto noćenja od rekordne 2019.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u 2020. godini ostvareno 7,8 milijuna dolazaka (37 posto rezultata iz 2019.) i 54,4 milijuna noćenja (50 posto rezultata iz 2019.). Od toga su strani turisti ostvarili 43,1 milijun noćenja (45 posto rezultata iz 2019.), dok su domaći gosti ostvarili 11,3 milijuna noćenja (82 posto rezultata iz 2019.).

– Unatoč pandemiji i izazovima, možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima u 2020. godini. Brojke od 54 milijuna noćenja dokaz su da se sektor turizma brzo i kvalitetno prilagodio novonastalim okolnostima. Važnoje naglasiti da je Hrvatska zbog dobrih epidemioloških prilika bila prepoznata kao sigurna destinacija, a na tome moramo nastaviti raditi i u 2021., na produženju vršnog dijela turističke godine i osiguravanju otpornosti sektora turizma. Potrebno nam je daljnje povećanje kvalitete, razvoj novih turističkih proizvoda s dodanom vrijednošću te odgovorno i održivo upravljanje turističkim destinacijama i infrastrukturom. 1 ove godine jedan od glavnih motiva ili čak uvjeta putovanja jest sigurnost, stoga je naš fokus na kvalitetnim i ciljanim informativnim kampanja, koje će nam osigurati vidljivost na najvažnijim emitivnim tržištima. Vjerujem da u ovoj godini, uz cjepivo i pridržavanje epidemioloških mjera, ali i uz dosadašnje iskustvo, možemo očekivati željena turistička postignuća- izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

-Nakon vrlo izazovne i zahtjevne 2020. godine, u kojoj je, usprkos svemu, naša zemlja ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu, pred nama je važno razdoblje u kojem ćemo provoditi aktivnosti sa svrhom daljnjeg pozicioniranja Hrvatske kao sigurne, dobro pripremljene i kvalitetne turističke destinacije. Podsjećam da je u tijeku provedba komunikacijske platforme Croatia Full of Magic koja na društvenim mrežama postiže iznimno dobre rezultate, a od sredine siječnja i tijekom veljače na najvažnijim europskim i svjetskim tržištima provodit ćemo novu on line kampanju Croatia Full of New Beginnings uz #CroatiaWishList2021 koja će za cilj imati skretanje pažnje na Hrvatsku kroz nove početke i nove lijepe i pozitivne želje u 2021. godini- poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, nadodavši kako će pozivne promotivne kampanje krenuti u ožujku odnosno na proljeće, kada se očekuje prva veća realizacija turističkog prometa sa ključnih europskih tržišta kojima su hrvatske destinacije lako dostupne i cestovnim pravcima.

Na kontinentu najbolje Karlovačka i Krapinsko zagorska županija

Tijekom 2020. godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (13,5 milijuna) te na Kvarneru (11 milijuna noćenja), dok je u Zadarskoj županiji ostvareno 9,8 milijuna noćenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 9,3 milijuna noćenja, Šibensko-kninska županija zabilježila je 4 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska 2,9 milijuna noćenja, a Ličko-senjska županija 1,9 milijuna noćenja. Grad Zagreb je u 2020. godini zabilježio 807 tisuća noćenja, dok je na kontinentu u prošloj godini ostvareno 1,1 milijun noćenja, od čega je najviše noćenja realizirano u Karlovačkoj (213 tisuća noćenja), Krapinsko-zagorskoj (205 tisuća noćenja) i Osječko-baranjskoj županiji (119 tisuća noćenja).

Na nacionalnoj je razini u prošloj godini najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (12,7 milijuna noćenja), Slovenije (8,3 milijuna noćenja), Poljske (4,6 milijuna noćenja), Češke (3,5 milijuna noćenja) i Austrije (2,5 milijuna noćenja), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu (22,3 milijuna noćenja), kampovima (8,8 milijuna noćenja) te hotelima (7 milijuna noćenja). Destinacije u 2020. godini s najviše ostvarenih noćenja su Vir, Rovinj, Medulin, Poreč, Mali Lošinj i Crikvenica.

Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana u Hrvatskoj ostvareno više od 140 tisuća noćenja U razdoblju od 24.12.2020. do 6.1.2021., odnosno tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, u Hrvatskoj je ostvareno 33.924 dolazaka i 141.492 noćenja što predstavlja 17 posto dolazaka i 26 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju godinu ranije. Najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (58.978 noćenja) te hotelima (40.054 noćenja). Tijekom promatranog razdoblja domaći su turisti ostvarili najviše noćenja (64 posto od svih ukupnih noćenja u navedenom razdoblju), a zatim slijede turisti s tržišta Njemačke, SAD, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Gledajući po destinacijama, najviše noćenja u promatranom razdoblju ostvareno je u Zagrebu, Rovinju, Splitu, Opatiji i Poreču.(via.hr)

Upoznajte dvorce u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Bjelovarsko-bilogorska je jedna od osam povijesnih hrvatskih županija i prvi se put spominje još 1871. godine. Povijest joj je isprepletena s Austro-ugarskom monarhijom, a to se vidi na njezinim dvorcima.

Dvorac Janković

Prema želji grofa Antuna Jankovića u razdoblju od 1771. do 1777. god. gradi se dvorac, koji je danas najvažniji dio spomeničke baštine Grada Daruvar, zaštićen spomenik kulture RH prve kategorije. Dvorac stilski pripada razdoblju baroka, no pročelja nisu ukrašena prepoznatljivim razigranim rokoko dekoracijama već suzdržanim ukrasima što mu daje jedan osobit, smiren i otmjen aristokratski stilski izraz. Tlocrt dvorca s dvorištem i dvorišnim zgradama smješten je u obliku kvadrata. U unutrašnjosti dvorca nalazi se 60 prostorija od kojih središnje i centralno mjesto u glavnom središnjem krilu zauzima Veliki salon iz kojega se izlazi na altanu. Sobe nisu prevelikih dimenzija, stvaraju intimni ugođaj uz ugodno osvjetljenje, s jedne strane najčešće s dva, a ponegdje i s tri prozora. Interijer je doživio najveće promjene prilikom adaptacije dvorca od 1868.-1871. godine, u vrijeme Julija Jankovića kada je dodana i altana nad južnim ulazom u dvorac. Osim velike dvorane za ples i koncerte danas se u dvorcu  nalazi Vinski salon, izložba pisanih dokumenata Jankovićevih na hrvatskom i mađarskom jeziku, Soba Jankovićevih s portretima i starim namještajem te Soba židovske kulture i tradicije.

Dvorski je perivoj nastajao istovremeno s gradnjom dvorca, po nacrtima bečkih arhitekata, a bio je dovršen 1780. godine. U vrijeme Jankovića perivoj se prostirao na 14 ha površine. Perivoj nosi obilježja baroknog i pejzažnog stila, a neka stabla tada posađena u perivoju, još uvijek su živa. Središnjim očuvanim dijelom s južne strane dvorca, ispred glavnog ulaza, dominira muški primjerak stabla Ginkgo biloba. Muško stablo je najveći i najstariji primjerak te vrste u Hrvatskoj s opsegom debla od oko sedam metara, a od 1967. godine je zaštićen kao pojedinačno stablo. Dvorski perivoj je zaštićen u sklopu urbanističke cjeline Daruvar i kao nepokretni spomenik kulture zajedno s dvorcem. 

Adresa: Ivana Gundulića 1, Daruvar

Kontakt za posjete

Mob: 099 493 6112

E-mail: info@trznica-daruvar.com

Dvorac Dioš

Dvorac Dioš (mađ. Orah) jedan je od najmlađih slavonskih dvoraca, smješten na istoimenom brežuljku oko 7 km sjeverno od Daruvara, pokraj općine Končanica. Kada je izgrađen 1904. godine, dvorac Dioš bio je najljepša i najskuplja građevina u čitavom kraju. Sagradili su ga tadašnji posjednici daruvarskog vlastelinstva – Alajoš pl. Tüköry i njegova žena Paula, rođena Falkenberg – za svoju kćerku Mariju. Naručiteljica izgradnje,

Paula zahtijevala je da dvorac ne smije odavati dojam ljetnikovca ili lovačkoga doma, već gospodske kuće. Nacrt za izgradnju dvorca izradio je profesor Šanady sa sveučilišta u Budimpešti, a radove su izvodili domaći majstori i radnici. U to vrijeme to je bila najljepša i najskuplja građevina u čitavom kraju. Bogata arhitektura dvorca, unutrašnje prostorije, sklad vanjskih elemenata čine građevinu bogatom i lijepom, čime se izvanredno uklopila u okolni ambijent. U stotinjak godina postojanja promijenio je više vlasnika i služio različitim potrebama. Od 1995. godine Marijin dvor ”Dioš” ponovno je u vlasništvu Hrvatskog salezijanskog provincijalata iz Zagreba i nije otvoren za javnost.

Evo kako se tretira boravak stradalih u potresima u turističkim objektima

Dok sa svih strana Hrvatske stižu vijesti kako brojni ugostitelji i iznajmljivači ptvaraju svoje objekt i smještaju stradale u razornom potresu koji je pogodio Banovinu reagiralo je Ministarstvo turizma i sporta. Tako ono obavještava kako se na osobe stradale u potresu, koje bi se smjestile u hotele ili druge smještajne objekte u turizmu, ne primjenjuju odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koje se odnose na smještaj turista u takve smještajne objekte, a zbog čega se takve osobe ne unose u sustav eVisitor, niti su obveznici plaćanja turističke pristojbe za vrijeme dok organizirano borave u tim objektima.

Naime, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, odnosno članak 6. točka 7. propisuje da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na organiziranje prehrane i smještaja te pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka u objektima i kampovima u kojima se organizirano provodi zbrinjavanje evakuiranih građana, koje u slučaju velike nesreće i katastrofe organiziraju i provode operativne snage sustava civilne zaštite.(via. hr)

Uključite se u virtualnu utrku ”53 za 53nju”

Trčanje. Način života kakvim većina ljudi danas živim mogao bi stati u ovu jednu jedinu riječ. Mi neprestano ”trčimo za nečim”, ali nažalost, u onom negativnom smislu. Stalno izlaganje stresu i neprirodno brz ritam života ozbiljno ugrožavaju čovjekovo zdravlje. I to svi znamo, ali svejedno mi ” trčimo”. Opravdavamo svoje loše izbore ”nedostatkom izbora”, jer eto imamo toliko obaveza, jer moramo to sve stići, egzistencija je u pitanju! A je li zaista? I što je s egzistencijom kada naše jadno izmučeno tijelo upali crveni alarm i objavi bojkot svim našim ”utrkama”? Tek tada stanemo i razmišljamo o zdravlju. Nažalost, takvi smo mi moderni ljudi. Vrijeme u kom živimo, blago rečeno, je izazovno na svim aspektima našeg postojanja. Sada je doista naša egzistencija u pitanju. Onako doslovno – egzistencija.

I krajnje je vrijeme da se nešto u našim mentalnim sklopovima promijeni. Kako je čest slučaj, ljudi su najbolji u najgorim okolnostima. Tako je novogodišnje odluke najviše iskrojilo nizanje nesretnih potresa koji su zadesili Hrvatsku, a posebno gradove Petrinju, Glinu, Sisak i sva okolna sela,Ljudi su se podsjetili koliko je život nježna tvorevina i začas odlučili dati najbolje od sebe! I umjesto onih ispraznih ”od Nove godine ću zdravo živjeti i biti bolja osoba”, pojavile su se konkretne ideje i inicijative koje nosi val zajedništva i međusobne potpore.Jedna od takvih je i virtualna utrka ” 53 za 53Nju” koja se održava na području cijele Hrvatske, a čiji su organizatori Rotary Club Osijek Josip Juraj Strossmayer. Prijava na utrku je online preko aplikacije stoperica.hr. Koncept je takav da je kotizacija minimalno 53 kune , a sav prikupljeni novac je za pomoć ljudima s područja Petrinje, Gline, Siska i okolice koji su pogođenim potresom.

”Neka tvojih 53 kilometra bude 53 kune za 53nju!” – pozivaju organizatori. Pa zaista, ovo je prilika da ”trčimo” smisleno i sa svrhom. Da pomognemo i drugima i sebi. Da razvijamo dobre navike i dajemo dobar primjer. Puno je dobrobiti u ovoj jednostavnoj ideji.Već sudjeluje 5000 ljudi u 400 mjesta diljem Hrvatske. (Bjlive)

Virtualna utrka se održava od 01.01.-15.01.2020. , a sudionici mogu odabrati disciplinu putem linka: https://bit.ly/3rFunhj Sve detalje možete pratiti na facebook stanici https://www.facebook.com/53za53nju

Neka vam nova trčanja budu dobra trčanja!

Otvoren McDonald’s u Bjelovaru

Otvorenjem McDrivea Bjelovar na Slavonskoj cesti 8, Bjelovar postaje 15. grad u Hrvatskoj u kojem gosti mogu uživati u burgerima i krumpirićima najvećeg lanca za posluživanje hrane u Hrvatskoj. McDonald’s u Bjelovaru 37. je McDonald’s u Hrvatskoj, a otvorio je 40-ak radnih mjesta, uz ulaganje vrijedno oko 2 milijuna eura.

– Trudimo se gostima uvijek biti pristupačni i na dohvat ruke, pogotovo u trenutcima kao što su ovi kad organizacija poslovanja i privatnog života od nas zahtjeva stalne prilagodbe. Posebno smo ponosni što smo unatoč tim izazovnim okolnostima uspjeli doći u Bjelovar i u prvom McDonald’su u ovom gradu zaposliti nove kolege, izjavio je Pavel Pavliček, direktor McDonald’s Hrvatska,  koji je uoči otvorenja, sredinom prosinca prošle godine,  Udruzi za autizam Bjelovar uručio i donaciju u iznosu od 30.000 kuna.

– Drago nam je da novu godinu možemo započeti s dobrim vijestima kao što je otvorenje McDonald’sa u našem gradu.  Bjelovar je otvoren za nova ulaganja i investicije koje generiraju otvaranje radnih mjesta, što potvrđuje i ova suradnja- izjavio je prilikom otvorenja Dario Hrebak, bjelovarski gradonačelnik.

U skladu s novim mjerama Stožera nacionalne zaštite RH, gosti hranu mogu praktično naručiti putem McDrivea ili isprobati uslugu McWalk kad dolaze pješice ili biciklom i preuzeti svoju narudžbu za van na vratima restorana. U sklopu  McDrivea Bjelovar dostupan je i McCafé sa svježe mljevenom 100% arabica kavom koja se može naručiti i na McDriveu i za van putem usluge McWalk.  McDonald’s u Hrvatskoj ima više od 2000 djelatnika koji svaki dan poslužuju 40.000 gostiju, uz poseban fokus koji se pridaje kontroli kvalitete, sigurnosti i higijeni s ciljem zaštite zdravlja i gostiju i zaposlenika. Uz otvorenje McDonald’sa u Bjelovaru, tvrtka Globalna hrana koja je nositelj franšize McDonald’sa za područje Republike Hrvatske, lani je otvorila i tri nova restorana i više od 120 radnih mjesta. (via.hr)

Skrivene ljepote: Petrov vrh iznad Daruvara vrijedi istražiti

Ove godine na kontinentu niti blizu nismo imali bijeli Božić niti ćemo sa snijegom ući u Novu godinu ali ima nekih mjesta koja vas u trenutku uvedu u zimsku čaroliju.  A, takvo je Petrov vrh, omiljeno izletište iznad Daruvara. Unatoč sjevercu brojne smo Daruvarčane zatekli kako pješice idu prema 547 metara visokom odredištu. Dok je u podnožju sve manje -više mokro i blatnjavo na dobroj cesti koja kroz lijepi šumski krajolik vodi do vrha ima nekoliko centimetara snijega, i temperatura je ispod nule. Prekrasna priroda mami na šetnju i prava je šteta što je Planinarski dom na vrhu zapušten i ne nudi nikakve sadržaje. Isto vrijede i za žičaru koja se sjeća nekih boljih vremena.

Zašto Daruvar koji se smatra turističkim gradom ne aktivira ovakve bogom dane resusrse pitanje je za gradske vlasti. Korona će proći i ne može biti izgovor za nečinjenje. Bez obzira na to za svaku je preporuku popeti se na Petrov vrh i to po mogućnosti na vlastiti pogon. Automobil ostavite što niže na nekom od brojnih odmorišta s kojih vode staze u šumu. (dv)

Počelo je cijepljenje protiv koronavirusa

Konačno smo dočekali početak cijepljenja protiv koronavirusa, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prva je cjepivo primila dr. Zlata Ileković Pejić iz Zavoda za hitnu medicinu.

-Odličan je osjećaj, ništa ne boli niti peče, sretna sam i zadovoljna što je cjepivo stiglo. Za ovaj virus nema lijeka i najbolja je alternativa cjepivo. Građani ne trebaju brinuti i nuspojave su zanemarive u odnosu na korist od cjepiva. Mi znamo sve kontraindikacije i svakog ćemo pacijenta prije cijepljenja temeljito ispitati – kazala je dr. Pejić koja već 35 godina radi u Zavodu za hitnu medicinu.

 

U Županiju je stiglo 305 doza koje će se razdijeliti među medicinskim osobljem i korisnicima Domova za starije. Iduće doze će stizati u dolazećim tjednima, a odluka cijepiti se ili ne leži na svakom od nas ponasob. Cijepljenje je dobrovoljno i besplatno i bit će dovoljno doza za sve stanovnike Hrvatske. Naravno, što prije se pandemija stavi pod nadzor prije će se otvoriti kafići, restorani, mogućnost putovanja i zabave, sve ono što nam je prisilno oduzeto u proteklih godinu dana. I stoga i dalje budimo odgovorni, provodimo mjere i čuvajmo sebe i druge .(dv)

Kako do božićnog kruha u nekoliko koraka

Jedna od neizostavnih stvari koje se trebaju naći na božićnom stolu je božićni kruh poput onog koji Englezi šalju prijateljima i rodbini za Božić. To je malo drugačiji kruh od onih koje inače jedemo i njegovi će sastojci razveseliti svakoga. Evo jednog prijedloga kako ga pripremiti uz pomoć recepta koji nudi naš prehrambeni gigant Podravka.

  1. Lješnjake grubo nasjeckajte. Smokve i suhe šljive narežite na kockice. Grožđice i brusnice namočite u rum.
  2. Jaja, šećer, vanilin šećer i limun šećer pjenasto izmiješajte.
  3. Zatim dodajte cimet i brašno pomiješano s Gussnelom i praškom za pecivo, pripremljeno suho voće, te polako sve izmiješajte.
  4. Duguljasti kalup (30×11 cm) obložite papirom za pečenje i napunite pripremljenom smjesom. Odmah stavite peći u pećnicu zagrijanu na 180°C i pecite oko 60 minuta.

Posluživanje: Ohlađen kruh ukrasite po želji, narežite na ploške pa poslužite.

Savjet: Božićni kruh će odlično upotpuniti limunska glazura.

Sastojci

  • 150 g lješnjaka
  • 120 g suhih smokava
  • 120 g suhih šljiva
  • 150 g grožđica (svijetlih)
  • 70 g suhih brusnica
  • 2 žlice ruma ili voćnog likera
  • 3 jaja
  • 1 Vanilin šećer Dolcela
  • 120 g šećera
  • 1 Limun šećer Dolcela
  • 1 žličica Praška za pecivo Dolcela
  • 50 g Gussnela Dolcela
  • 120 g Pšeničnog oštrog brašna Podravka
  • ¼ žličice Vegeta Maestro cimeta mljevenog