viahr

U sklopu bogatog programa Summer Cock Festivala u Đurđevcu na velikoj pozornici na Trgu sv. Jurja jučer je nastupio poznati rock band – PSIHOMODO POP čiji je frontmen Davor Gobac napravio sjajnu atmosferu i zabavio brojnu publiku.Tako su brojni Đurđevčani i ostali gosti uglas s Davorom Gobcom i njegovim bandom pjevali neke od njegovih najvećih hitova: Frida, Ja volim samo sebe, Kad sam imao šesnest, Sve će biti u redu, Donna, Sexy magazin te mnoge druge.

Program glazbenog kulturnog ljeta nastavlja se i idućeg vikenda brojnim aktivnostima, a sljedeći koncert očekuje Vas 27. kolovoza kada će na Trgu sv. Jurja nastupiti popularni Ivan Zak.(via.hr)

Danas je petak 13., dan na koji tradicionalno praznovjerje uzima maha i smatra se potencijalno nesretnim i opasnim. Za neke je to običan folklor, no dio ljudi petak 13. drži ozbiljnom prijetnjom pa izbjegavaju sve situacije koje bi mogle završiti nesretno, a primjera ima i drugdje. Grade se zgrade bez 13. kata, ili hoteli u kojima nema sobe 13 i slično. Ni filmska industrija nije ostal imuna, a tu je svakako u prvm planu originalni pa potom i niz remekova horrora nazvanog naravno petak 13., a televizije horror maratone prikazuju baš na taj isti petak 13.

Postoji nekoliko tumačenja kako je petak 13. dobio tu etiketu. Prema wikipediji jedno od najpopularnijih tumačenja nastanka praznovjerja vezanog uz petak 13. je da je u petak, 13. listopada 1307. godine, francuski kralj Filip IV. Lijepi dao uhititi stotinu templara, što je rezultiralo njihovim progonom, zatvaranjem u suđenjem i pogubljivanjem te naposljetku ukidanjem njihova viteškog reda. Drugo objašnjenje vezuje se iz priču iz Novog zavjeta, koja opisuje da je za vrijeme Isusove posljednje večeri sjedilo za stolom 13 osoba, nakon čega je Isus bio razapet na križu. Osim toga, trinaestim se gostom na večeri smatra Juda, koji je izdao Isusa i time navukao prokletstvo na sebe. Vezano uz Bibliju, prije svega Stari zavjet, postoji vjerovanje kako je Eva upravo na petak 13. pojela jabuku s Drva spoznaje, te da se istoga datuma srušila Babilonska kula, a postoji i predaja da je Kain ubio Abela u petak.  Jedno od tumačenja nastanka praznovjerja vezanog uz petak 13. nalazi se i u nordijskom mitu koji pripovijeda o 12 bogova koji su večerali u Valhali, kada se pojavio 13 gost, Loki, koji je organizirao ubojstvo boga radosti. Zbog toga, čak i danas neki restorani nude uslugu 14-og profesionalnog gosta za stolom, za one koji su praznovjerni. Puno objašnjenja i priča oko datuma koji se u godini može poklopiti najviše tri puta, a u ovoj 2021. ovaj petak 13. kolovoza je jedini. (dv)

Nakon svečanog otvorenja kojim je obilježen uspješan završetak najvećeg projekta razvoja turističke infrastrukture na tom području Održivo upravljanje i povećanje atraktivnosti Đurđevačkih pijesaka, Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci i službeno je otvorio svoja vrata za posjetitelje. U sklopu Dana otvorenih vrata Posjetiteljski je centar zabilježio sjajnu posjećenost s više od 2.000 posjetitelja u tri dana.

Novootvoreni Posjetiteljski centar opremljen je najnovijom i najmodernijom tehnologijom unutar kojega je postavljen multimedijski, interaktivni i visokotehnološki koncept, a kojemu je cilj posjetiteljima prenijeti jedinstveno iskustvo fenomena Đurđevačkih pijesaka. Jedan je od tri povezana segmenta, a cjelinu čine još i Škola u prirodi Borik te geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci. Sve tri lokacije mogu se posjetiti i iznajmljivanjem električnih bicikla koji se nalaze u dvorištu Posjetiteljskog centra. Ovo će bez sumnje biti novi turistički biser đurđevačke Podravine, a od danas je otvoren za sve individualne i grupne posjetitelje. Ljetno radno vrijeme Posjetiteljskog centra Đurđevački pijesci je od ponedjeljka do petka od 10:00 do 13:00 sati i vikendom od 12:00 do 18:00 sati. Za organizirane grupne posjete potrebna je prethodna najava, a radno vrijeme je fleksibilno.

Cijene ulaznica:

40,00 kn individualna

30,00 kn djeca od 6 do 18, studenti, umirovljenici

30,00 kn grupa odrasli (min 20 osoba)

25,00 kn dječja grupa (min 20 osoba)

100,00 kn obiteljska ulaznica

Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 2. kolovoza 2021. novu prigodnu poštansku marku u povodu 500. obljetnice prvog izdanja Marulićeve Judite. Motiv na poštanskoj marki je detalj s kipa Marka Marulića u Splitu autora Ivana Meštrovića. Autor marke je Duje Šegvić, dizajner iz Splita, a fotografiju je snimio Srećko Listeš. Marka je izdana u arku od 15 maraka, a nominalna vrijednost iznosi 3,30 kn. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).(via.hr)

 

 

Tekst u povodu izlaska nove prigodne marke pripremio je mr. Branko Jozić, voditelj Književnoga kruga Split – Marulianum.

Judita Marka Marulića: petstota obljetnica prvotiska

Libar u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit dovršio je Marko Marulić 22. travnja 1501. godine i posvetio ga splitskom kanoniku prvopojcu Dujmu Balistriliću. Pripovijedanje biblijske Knjige o Juditi složio je u versih, harvacki odnosno, kako sam kaže, sveo ga je u stihove na način starih rimskih pjesnika i po običaju domaćih začinjavaca, da bi ga mogli čitati i oni koji ne znaju talijanski ni latinski. Građu je rasporedio u šest pjevanja, u ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca s tzv. prenesenom rimom. Marulićeva je Judita renesansni ep biblijsko-vergilijevskog tipa koji želi zadovoljiti ukus vrhunski obrazovana čitatelja. Naš je pjesnik pokazao da je na narodnom jeziku moguće ostvariti tada najzahtjevniju i najcjenjeniju književnu vrstu – ep. Ujedno je dao krunski dokaz izgrađene izražajnosti, bogatstva i gipkosti hrvatskoga čakavskoga književnog jezika i stihotvorbe. Judita, dakle, ima ishodišno značenje – ona je temelj hrvatskoj umjetničkoj, autorskoj književnosti. Svijest o njezinoj važnosti sam je autor izrazio riječima da je s tim djelom hrvatski jezik dobio svojega Dantea. Judita je tiskana u Veneciji 13. kolovoza 1521. godine pomnjom i nastojanjem Splićanina Petra Srićića. Suvremenici su djelo izvrsno primili (tri izdanja u nepunih 18 mjeseci); imala je velik odjek u hrvatskoj književnosti od 16. stoljeća do najnovijeg doba, a svojem je tvorcu priskrbila metaforični pridjevak „otac hrvatske književnosti“.

U naše vrijeme hrvatska Judita kao da ponavlja uspjehe Marulićevih latinskih knjiga u 16. i 17. stoljeću i bez pretjerivanja može se reći da drevni ep doživljava novu mladost. O tome svjedoče brojna izdanja, prijevodi i studije, njome nadahnuta književna, likovna, glazbena i scenska djela. Iako dolazi iz daleke prošlosti – pjesnik ju je prije pet stoljeća otpravio riječima: Eto k vam gre Judita gospoja m(oj)a visoko počtovana – obistinjuje se ovidijevski iskaz završnih stihova koji proriču da će djelo trajati do kraja svijeta – ili barem dok bude onih koji će čitati „slovinjska slova“.